4-o-nama.png

O nama

Dizački klub Metalac je jedina sportska organizacija koja u Zagrebu ima certificirane trenere za dizanje utega i kondicijske pripreme. Svi se treninzi odvijaju isključivo na Eleiko opremi i kvalitetnim platformama.

U dizačkom klubu provodimo edukacijske semianre sa vodećim svjetskim trenerima iz dizanja utega. Redovito rade sportske škole za dizanje utega te također vršimo obuku rekreacijskog i natjecateljskog dizanja utega. Naši treneri će vas na najbrži i najlakši način obučiti sportskom dizanju utega i kondicijskim pripremama.

Povijesni rezultati

Prvaci i prvakinje Hrvatske od 1990 do 2017 godine:
​Stipan Ljubičić
Adam Mesaroš
Ensar Musić
Tomislav Makek
Dario Mortiz
Ivan Knez
Daniel Andolov
Karmen Komljen
Karmen Shabbar
Branka Zemunik
Željka Skuliber
Nataša Vezmar
Miet Filipović
Iva Gavez
Ivana Vujčić
Ivona Jerković
Nera Kresojević
Sanja Adžić
Jasenka Vuković
Jasminka Kasana
Ljubica Nevjestić
Zvošec Romana
Tomić Ljerka
Dijaković Tatjana
Duboković Marina
Makek Tomislav
Kadijević Duško
Cegledi Kruno
Šerić Zoran
Rodić Mate


Najuspješniji dizači metalca do 1990. godine u dizanju utega – prvaci Jugoslavije:
Ivo Borozan
Vjekoslav Goldin
Strnad (nema podataka o imenu)
Nenad Stojanović - Prvak i rekorder Jugoslavije
Marijan Kraljević - Prvak i rekorder Jugoslavije
Petar Tončinac - Prvak Jugoslavije
Tomislav Antolić - Prvak i rekorder Jugoslavije
Branko Zemunik - Prvak Jugoslavije
Marijan Mihoković - Prvak Jugoslavije
Zoran Horvat - Prvak Jugoslavije
Stanoje Zeljković - Prvak Jugoslavije
Duško Kadijević - Prvak Jugoslavije
Mladen Majcenović - Prvak Jugoslavije
Vlado Krznarić - Prvak i rekorder Jugoslavije
Marko Uranker - Prvak i rekorder Jugoslavije

Najuspješniji metalci do 1990 godine u Powerliftingu – Prvaci Jugoslavije:
Marijan Mihoković - Prvak Jugoslavije
Vlado Krznarić - Prvak Jugoslavije
Drago Kemenović - Prvak Jugoslavije
Branko Zemunik - Prvak Jugoslavije
Karmelo Kursar - Prvak Jugoslavije
Mada Neven - Prvak Jugoslavije
Mladen Majcenović - Prvak Jugoslavije
Mladen Vuković - Prvak Jugoslavije
Milan Marut - Prvak Jugoslavije
Branko Stanivuković - Prvak Jugoslavije
Boris Čavić - Prvak Jugoslavije
Tomislav Antolić - Prvak Jugoslavije

Povijest

26. XII. 1966. u Zagrebu u prostorijama kluba, Ilica 17, osnovan je Dizački klub »Metalac«. Tri dana kasnije osnivačku skupštinu otvorio je Tomislav Hrkač. On je u inicijativni odbor predložio Pavla Veldina, Tonija Markoviča, Tomislava Hrkača, Marijana Kraljeviča i Volođu Ivasoviča. Skupštini su prisustvovali i igrači iz nekih drugih klubova izvan Zagreba, koji su izrazili želju da postanu članovi novoosnovanog kluba. Izabran je upravni odbor kluba u sastavu: Tomislav Hrkač, predsjednik, Pavle Veldin, potpredsjednik, Volođa Ivasovič, tajnik, Toni Markovič, blagajnik, Mladen Lastič, liječnik, Marijan Kraljevič, stručni referent, Petar Šoban, član uprave.

Dizački klub Metalac ima zaista bogatu povijest. Započet ćemo sa dalekom 1929. godinom.

Jugoslavija 1929. godine.
Zemljom vlada strahovlada šestojanuarske diktature. Sve što je napredno našlo se pod udarom kraljevske vlasti. Kulturno-prosvjetna društva, napredni sindikati i sportske organizacije. Nekoliko godina ranije formiran Blok radničkih sportskih klubova zabranjen je kao i većina klubova učlanjena u njemu. Vladajući krugovi sve više razraduju tezu o takozvanom »neutralnom sportu«.
No, grupa naprednih radnika na čijem se čelu nalaze Ivan Korošec, Branimir Resimić i Ivan Slugić, kojima se ubrzo pridružuju Vlado Mutak, braća Hadelan, Ivan Lešnik, Mijo Polančec i drugi, priprema stvaranje novog radničkog sportskog društva. Okupljajući oko sebe metalske radnike, oni prikupljaju materija/na sredstva, najnužnije rekvizite, od grafičkog sportskog društva »Grafičar« dobivaju igralište za prve treninge, i pripremaju formiranje društva.
Sve se to dogada u proljeće 1929. godine, da bi 15. lipnja iste godine bio održan sastanak koji je prozvan Osnivačkom skupštinom. Osnivačku skupštinu predstavljalo je 18 članova. Godinu dana kasnije klub broji 70 aktivnih članova.
Mnogima, pa i nekinn preživjelim osnivačima »Metalca« činilo se nevjerojatno da bi se radnički sportski klub, koji su osnovali napredni metalski radnici, mogao osnovati u to vrijeme. To svoje mišljenje grupa vrijednih amaterskih radnika, objavljujući jednu malu prigodnu ediciju 1950. godine, izrazila je slijedećim riječima: »Međutim, sasvim je nevjerojatno da se u ono vrijeme, gotovo neposredno na¬kon proglašenja diktature 6. siječnja, legalno osniva jedno ovakovo radničko sportsko društvo«.
Pisali su oni to tada po sjećanjima, jer je policija prilikom zabrane uništila arhiv društva kao i sav materijal. Danas, kad proslavljamo 50. godišnjicu stvaranja »Metalca«, zahvaljujući naknadnim istraživanjima, možemo uvidom u arhiv Radničke komore u Zagrebu indirektno rekonstruirati stvaranje društva.

U skladu s tadašnjim političkim i društvenim kretanjima u zemlji, tako i u Zagrebu, Blok radničkih sportskih klubova djelovao je s promjenljivim rezul¬tatima i uspjesima sve do šestojanuarske diktature. Tada dolazi do zabrane aktivnosti svih režimu iole nepoćudnih društava i organizacija, pa i sportskih. Osim toga, aktivnost radničkog športskog pokreta u zemlji bila je vezana sa stanjem u Komunističkoj partiji i Savezu komunističke omladine Jugoslavije. Tako se tridesetih godina uglavnom nalazimo u fazi relativno slabije, ili gotovo nikakve aktivnosti radničkih klubova.
U to vrijeme, 1929. godine, ostvareno je radničko športsko društvo koje će ubuduće odigrati značajnu ulogu u konsolidaciji radničkog sportskog pokreta u Zagrebu, a i ne samo u njemu. To je športsko društvo zagrebačkih radnika »Metalac«.

Sudbonosni dani

Najsudbonosnije dane u povijesti našeg naroda i svog društva, okupaciju naše zemlje 1941. godine, »Metalac« je dočekao kao već zabranjeno športsko društvo. U siječnju 1941, naime, odlukom banskih vlasti, a nakon pokušaja tzv. »Hrvatske sportske sloge«, da se neka športska društva spoje, što je objektivno značilo njihovo ukidanje, »Metalac« je kao i većina radničko-sportskih društava prestao djelovati — bio je zabranjen!
Bilo je doduše nekih pokušaja da se »Metalcu« dopusti daljnja egzistencija, pod uvjetom da promijeni svoju političko-klasnu orijentaciju, što je medutim od tadašnje uprave kategorički odbijeno.
»Metalac« je prestao djelovati na športskom polju. No, u »Metalcu« je mnogo prije, zapravo još od njegovog formiranja 1929. godine, posijano sjeme koje je upravo u najsudbonosnijim trenucima počelo davati svoje najvrednije plodove.
Rad Partije i SKOJ-a ostavio je duboke tragove u cjelokupnom članstvu rad¬ničko-sportskog društva »Metalac«. Kada je 1941. godine Komunistička partija Jugoslavije pozvala svoje članstvo i članstvo Saveza komunističke omladine Jugoslavije i sve patriote naše zemlje u borbu protiv okupatora i domaćih izdajnika, u prvim redovima te borbe našlo se nekoliko desetaka članova zagrebačkog »Metalca«. U Narodnooslobodilačkom pokretu, prema na žalost još nepotpunim podacima, sudjelovalo je oko 200 članova i članica »Metalca«. Medu njima bilo je i takvih pojedinaca kao što su Marko Orešković, Rade Končar, Joža Vlahović, Ivica Lovinčić, Petar Biškup-Veno, Edo Leskovar, Silvio Pelcl, Adalbert Halužan, Marijan Čavić, Josip Hadelan, Franjo Bobinac, Milivoj Vračarić, Milan Kamenski, Ivan Šikić, Dragica Končar, Mijo Polančec, Franjo Hadelan, Božo Končar, Stjepan Šostar, Jovan Žeravljev, Paško Paić, Josip Petri, Leo Diamant, Branko Malešević, Vlado Cerin, August Tomac, Ervin Kalvić, Stjepan Škrnjug, Koloman Ba¬šek, Adolf Pondeljak, Valter Andriani, Ladislav Kazić, Stjepan Kahlina, Teodor Katić, Stjepan Stabek, Vilim Rožić, Albert Fuks, Viktor Poje, Slavko Biškupec, koji su na raznim poprištima naše revolucije-ugradili svoje živote u temelje tadašnje socijalističke samoupravne domovine.
Kada u ovom trenutku bacimo pogled unatrag, a posebno na tokove razvitka naše revolucije, vidjet ćemo da nema gotovo ni jedne forme njezine aktivnosti a da u njoj nije sudjelovao po neki od članova »Metalca«. Tako, na primjer, Rade Končar, sekretar Centralnog komiteta KP Hrvatske, Joža Vlahović, legendarni sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku; Ivica Lovinčić jedan od naj¬aktivnijih ilegalaca, Petar Biškup-Veno istaknuti junak i komandant partizanskih jedinica od čete do divizije, Dragica Končar aktivni partijski radnik u Zagrebu; Silvio Pelcl komandant jedne od prvih partizanskih jedinica u zagrebačkoj okolici.

Radničko športsko društvo

U poslijeratnom razdoblju »Metalac« je bio sportsko društvo, a tom nazivu dodan je i pridjev radnički na godišnjoj skupštini održanoj 18. ožujka 1969. godine, kad se slavila četrdeseta obljetnica postojanja.

U poslijeratnom razdoblju u jednom trenutku u Zagrebu je djelovalo čak šest klubova za dizanje utega: Jedinstvo, Lokomotiva, Milicioner, Tak-51, Komunalac i Tekstilac


Ni nakon četiri desetljeća postojanja neke se stvari nisu bitno promijenile u Društvu koje je i dalje muku mučilo sa sredstvima, pa se s pravom, za većinu klubova, može reći da su bili i ostali vječni podstanari koji ni danas ne¬maju svojih dvorana i igrališta.
Nije bilo većih izmjena ni u broju članstva ni klubova, jer se umjesto onih koji su prestali raditi, zbog različitih razloga, formirani novi klubovi koji su nailazili na stare poteškoće.
Kao ilustracija, ili usporedba razdoblja koje je prošlo s današnjim vrernenom, treba reči da je »Metalac« 1969. godine imao deset klubova i šesto aktivnih športaša koje je vježbalo 12 profesionalnih trenera.

Danas nakon 50 godina od osnutka dizački klub "Metalac" je jedini klub za dizanje utega u Zagrebu koji djeluje već dugi niz godina bez prekida.

Ponosni smo na na naše djevojke koje su prve zatupale boje Hrvatske od osamostaljenja.
U povijesti hrvatskog dizanja utega bit će zapamćena Željka Skuliber koja je prva Hrvatica učesnik prvenstva Europe.
Prvenstvo Europe / Prag / 4.11.1996. - Skuliber Željka kat. do 59 kg - 45- 57.5 - 102.5 (16. mjesto).

Druga natjecateljica Metalca na prvetsvu Europe bila je Branka Zemunik.
Prvenstvo Europe / Trenčin / 28.4.2001. - Branka Zemunik kat. do 53 kg - 42.5 - 50 - 92.5 (15. mjesto).

Maks

Dizanje utega ima svoju povijest
i u Hrvatskoj. Prvi čovjek koji se u Hrvatskoj počeo intenzivnije baviti dizanjem utega bio je jedan od prvih hrvatskih hrvača i osnivač teškoatletskog kluba "Atlas" Maks Leidinger: „Osim gimnastike i vježbi na spravarna, u sokolske vježbe spadalo je i dizanje utega. Za dizanje utega bilo je kod vježbača manje interesa. no ja sam se baš tome posvetio... U Sokolu sam vježbao do 1901. godine kada sam otišao u Brno... U svim većim gradovima Austro-Ugarske, u Beču, Pragu, Brnu, Grazu, bila je teška atletika u ono doba već na visini. Wilhelm TUrk u Beču dizao je 140 kila. Bečki hrvači, kao npr. Hackenschmidt, bili su pravi fenomeni i pedne od ljudi... poljski student Zbiško Ciganijević imao je biceps 50 centimetara... Vratio sam se 1904. godine i nastavio vježbati u Sokolu... lz svog džepa sam nabavio 4 žonglir bombe, svaka je imala 12 i pol kg, jednu osovinu s bučicama od 54 kg, jednu običnu bučicu od 38 kg i jednu osovinu s kotačima. To je 5 kotača na svakoj strani, svega 10 kotača, koji su zajedno s osovinom teški 128 kg... Objeručke sam najviše dizao 110 kg." (Senečić. 1961).
Teškoatletski klub "Atlas" počeo je djelovati 1905. godine sa 18 aktivnih članova i djelovao je do početka prvog svjetskog rata. Relativno je malo podataka u ovom trenutku o djelovanju tog kluba, kao i o radu i djelovanju Maksa Leidingera, vjerojatno prvog hrvatskog bodybuildera. Sačuvano je tek nekoliko njegovih fotografija. Poznato je da je klub održao nekoliko javnih nastupa. Posebno su zapažene bile dvije priredbe o kojima postoje i novinski članci: 19. svibnja 1907. godine u Maksimiru i u lipnju 1908. godine na prostoru iza zgrade Hrvatskog sokola u Zagreb.

Prvaci NRH i FNRJ

Seniorsko prvenstvo NRH u dizanju utega Zagreb 13.12.1949. godine.

Bantam - Herceg Zvonko / Lokomotiva - Zagreb
Perolaka - Sćurec Josip / Lokomotiva - Zagreb
Laka - Kožuh Franjo / Milicioner- Zagreb
Srednja - Marout Zvonko / Lokomotiva - Zagreb
Poluteška - Goldin Vjekoslav / Lokomotiva - Zagreb
Teška - Galin Rudolf / Milicioner- Zagreb

Seniorsko prvenstvo FNRJ u dizanju utega Novi Sad 18.12.1949.godine

Srednja - Goldin Vjekoslav / Hrvatska

Seniorsko prvenstvo NRH u dizanju utega Zagreb 02.09.1950.godine

Bantam - Hogač Pavao / Milicioner- Zagreb
Perolaka - Sćurec Josip / Lokomotiva- Zagreb
Laka - Kožuh Franjo / Milicioner - Zagreb
Srednja - Piljuga Vlado / Milicioner- Zagreb
Poluteška -Antić Nikola / Jedinstvo- Zagreb

Seniorsko prvenstvo NRH u dizanju utega Zagreb 23.08.1951.godine

Bantam - Punčec Marijan / Jedinstvo - Zagreb
Perolaka - Cipan Stjepan / Jedinstvo - Zagreb
Laka - Kožuh Franjo / Tak 51 - Zagreb
Srednja - Goldin Vjekoslav / Lokomotiva- Zagreb
Poluteška - Bezjak Antun / Tekstilac - Varaždin
Teška - Slipčević Svevlad / Jedinstvo - Zagreb

Seniorsko prvenstvo NRH u dizanju utega Zagreb 25.09.1952.godine

Laka - Mežnarić Zvonko / Lokomotiva- Zagreb
Srednja - Goldin Vjekoslav / Lokomotiva- Zagreb
Poluteška - Bartolec Stjepan / Lokomotiva- Zagreb
Teška - Slipčević Svevlad / Lokomotiva - Zagreb

Seniorsko prvenstvo NRH u dizanju utega Zagreb 20.11.1953. godine

Laka - Koron Vlado / Jedinstvo - Zagreb
Poluteška - Vrzel Rudolf / Tekstilac - Varaždin
Srednje teška - Dokler Vladislav / Lokomotiva - Zagreb
Teška - Galin Rudolf / Lokomotiva- Zagreb

Seniorsko prvenstvo NRH u dizanju utega Zagreb 05.12.1954.godine

Baltam - Lovlić Ante / Lokomotiva - Zagreb
Laka - Mežnarić Zvonko / Lokomotiva - Zagreb
Srednja - Vujaklija Franjo / Lokomotiva- Zagreb
Poluteška - Brnčić Ninoslav / Jedinstvo - Zagreb
Srednje teška - Bezjak Zvonko / Lokomotiva- Zagreb
Teška - Galin Rudolf / Lokomotiva - Zagreb

Seniorsko prvenstvo NRH u dizanju utega Zagreb 25.09.1955. godine

Baltam - Pazman Lujo / Komunalac - Zagreb
Perolaka - Pazman Lujo / Komunalac - Zagreb
Laka - Mežnarić Zvonko / Lokomotiva - Zagreb
Srednja - Vujaklija Danijel / Lokomotiva- Zagreb
Srednje teška - Bartolec Stjepan / Lokomotiva - Zagreb

Seniorsko prvenstvo NRH u dizanju utega Zagreb 25.11.1956.godine

Beltam - Alijev Neđo / Rijeka
Perolaka - Markaš Zvonko / Lokomotiva - Zagreb
Laka - Hadžiosmanović Alija / Rijeka
Srednja - Podgorelec Slavko / Lokomotiva - Zagreb
Poluteška - Kraljević Marijan / Lokomotiva- Zagreb
Teška - Bartolec Stjepan / Lokomotiva- Zagreb